Testiranje prozora u laboratoriju ift Rosenheim

Laboratorijsko ispitivanje i certifikacija građevinske stolarije PANA Windows d.o.o.

(profili drvo i drvo/aluminij)

Pana Windows d.o.o. trenutno provodi razna laboratorijska ispitivanja svojih proizvoda prema projektu: „Razvoj novog proizvoda upotrebom inovativnih materijala i proizvodnih tehnika te poboljšanje tehnoloških procesa kroz provedbu eksperimentalnog istraživanja poduzeća Pana Windows d.o.o.” koji sufinancira Europska unija putem Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

Proizvodi moraju biti laboratorijski ispitani da bi ih stavili na tržište te se mora provoditi i tvornička kontrola kvalitete koja potvrđuje da se kontinuirano prati izvedba ispitanih prozora u proizvodnji prema  najnovijim izmjenama i dopunama normi HRN EN 14351-1:2016 Prozori i vrata.

Laboratorijska ispitivanja naših proizvoda provodimo po fazama u laboratoriju ift Rosenheim u Njemačkoj, a ispitivat će se osim dosadašnjeg ispitivanja koeficijenta prolaza topline i na propusnost vode, zraka, vjetra ,mehanička svojstva, svojstva vatrootpornosti te Carbon footprint.

Naši prvi rezultati laboratorija koje smo dobili su koeficijenti prolaza topline koji su izvrsni i  bolji od dosadašnjih.

Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je korištenje prozora s koeficijentom Uw manjim od 1,40 W/m2K

Naši posljednji rezultati ispitivanja su vrijednosti koeficijenta prolaza topline:

Uw=0,79 W/m2K za drveni prozor,
Uw=0,76 W/m2K za drvo-aluminij prozor,
Uw=0,80 W/m2K za kliznu stijenu drvo

S ponosom možemo reći da naši proizvodi pripadaju u red niskoenergetskih i pasivnih prozora, a postignuti su sa profilom debljine 80mm.

Znate li što je Uw i zašto je važan za prozor?

Koeficijent prolaska topline (oznaka: Uw) je količina topline koju građevni element gubi u 1 sekundi po m2 površine, kod razlike temperature od 1 K, izraženo u W/m2 1 Kelvin odgovara 1° C.
Koeficijent Uw je bitna karakteristika vanjskog elementa konstrukcije i igra veliku ulogu u analizi ukupnih toplinskih gubitaka (kWh/m2), a time i potrošnji energije za grijanje.
Što je koeficijent prolaska topline manji, to je toplinska zaštita zgrade bolja.
U skladu sa novim Tehničkim propisom, koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno Uw=1,80 W/m2
Dok se na starim zgradama koeficijent Uw prozora kreće oko 3,00-3,50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2K), europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1,40-1,80 W/m2

Na poboljšanje Uw vrijednosti prozora utječu: vrsta i debljina profila, staklo, distancer stakala

Vrsta i debljina profila

Za zadržavanje dimenzionalne stabilnosti i povećanje čvrstoće, drveni profili za izradu prozora izrađuju se od lameliranog drva, koje ima bolje mehaničke karakteristike od masivnog drva.

Drvo i drvna sirovina prirodno su obnovljivi materijali. Drvo je dakle, ekološki najpodobnije rješenje

Vrste drveta za prozorske profile mogu biti: smreka, ariš, hrastovina, egzote

Koeficijent prolaska topline okvira prozora je kod drvenih prozora primarno definiran debljinom prozorskog profila (68 mm, 80 mm i 92 mm)  i koeficijentom toplinske vodljivosti materijala – λ.

Kombinacija profila: drvo i aluminij se nadopunjuju. Aluminij štiti drvo od štetnih vanjskih utjecaja dok drvo čuva unutarnju toplinu prostorije.

Staklo

Odabir vrste stakla uvelike utječe na njegove tehničke karakteristike u pogledu toplinske i zvučne izolacije, obzirom da najveću površinu prozora zauzima upravo staklo.

Danas se prilikom proizvodnje stolarije koristi IZO staklo koje je sastavljeno od dvije ili više staklenih ploha, koje su međusobno odijeljene sa jednim ili više hermetički zatvorenim međuprostorom. Međuprostor između staklenih ploha može biti ispunjen zrakom ili nekim od inertnih plinova.

Porastom svijesti o energetskoj održivosti danas se sve više u proizvodnji stolarije koriste troslojna stakla niske toplinske provodljivosti s Ug=0,5 – 0,8 W/m2K pa tako i u našem PANA Windows proizvodnom pogonu.

Glavno svojstvo IZO stakla je da svojom konstrukcijom smanjuje toplinske gubitke.

Što je LOW-E premaz?

LOW-E staklo je staklo na koje je u toku proizvodnje nanešen tanki sloj metalnog oksida. Taj metalni oksid djeluje s vanjske strane kao filter koji onemogućuje propuštanje štetnih UV zraka u prostoriju, dok sa unutrašnje strane djeluje kao reflektor koji reflektira infracrveno ( toplinsko ) zračenje natrag u prostoriju. Time se smanjuju gubici topline kroz staklo za 70% u odnosu na klasično jednostruko staklo.

Distancer stakala

Na karakteristike toplinske izolacije stakla utječe i efekt linijske provodljivosti na rubovima stakla. Do sada su se uglavnom primjenjivali aluminijski distantni profili – element koji je neophodan u slojevitom staklu. Pokazalo se da su ovi profili slaba točka konstrukcije Distantni profil po obodu stakla čini zadnju mogućnost prekomjernog prolaska topline van iz prostorije kroz zatvoreni prozor. Rješenje problema je primjena distantnog profila napravljenog od složenog izolacijskog materijala ili plemenitog čelika– tzv. toplog profila (na primjer: TGI, Swiss Spacer).

Primjenom „toplog profila” poboljšava se toplinska izolacija na rubovima, što prouzrokuje povećanje temperature stakla na tom mjestu i smanjenje rizika privremenog stvaranja kondenzacije.

Vrlo važnu ulogu osim navedenog za koeficijent prolaska topline (Uw) ima svakako i kvaliteta izrade stolarije te propisna ugradnja.

U-vrijednost-koeficijent prolaza topline

Ψ-vrijednost-prolaz topline kroz spojne detalje-toplinski mostovi

a-vrijednost-provjetravanje

g-vrijednost-toplinski tok iz vanjskih izvora